Kijan edikatè yo ka rekonèt epi entèveni lè konpòtman elèv yo ap vin pi mal?
Paj 9: Rekiperasyon
Yon fwa pwofesè a fin retabli kalm nan salklas la epi konpòtman elèv la diminye jan sa nesesè, elèv la antre nan faz final sik aji mal la—la Faz RekiperasyonFaz sa a make yon tranzisyon ant Faz Dezeskalade a ak Faz Kalm nan. Pwofesè a ta dwe sipòte elèv la pandan l ap reentegre piti piti nan salklas la.
A kisa yon elèv sanble
Nan faz final sa a, elèv yo jeneralman pa gen twòp emosyon. Yo ka:
- Evite pale sou ensidan an
- Sanble pwoteje
- Prefere travay poukont ou sou yon travay abitye
Estrateji pou aplike
Pou pifò pati, estrateji yo itilize nan premye Faz Kalm nan aplikab tou pou Faz Rekiperasyon an. Gade tablo ki anba a pou kèk lòt estrateji ak konsèy pou sipòte elèv la pandan Faz Rekiperasyon an. Fason pwofesè a aplike estrateji sa yo ka varye selon nati ak gravite konpòtman ki pi grav la.
| Estrateji | Konsèy |
| Fè yon ti prezantasyon (3-5 minit) sesyon debriefing avèk elèv la pou revize fòm debriefing elèv la te ranpli nan Faz De-eskalade a. |
x
Sesyon debriefing yon ti diskisyon ant yon elèv ak yon edikatè pou revize yon evènman konpòtman enpòtan, anpeche li rive ankò lè w ap planifye diferan repons, epi fè tranzisyon pou retounen nan aktivite nòmal; tipikman itilize pandan Faz Rekiperasyon sik konpòtman an.
Klike sou fòm ki anba a pou wè yon egzanp fòm pwofesè yo ka itilize lè y ap fè yon debriefing ak yon elèv. Nòt: Malgre ke debriefing ka pran tan ansèyman, se tan byen itilize. Debriefing ka ede elèv la ak pwofesè a konprann konpòtman an pou anpeche li rive ankò. Absans debriefing ka vle di pou elèv la ke li te chape ak konpòtman an. |
| Fè yon sesyon debrifing kout ak klas la. |
Nan ka kote yo retire elèv la nan klas la:
|
| Ranfòse konpòtman pozitif elèv la. |
|
| Reentegre elèv la piti piti nan woutin nòmal salklas la. |
|
| Rann elèv la responsab pou konpòtman li. |
|
Nan videyo sa a, Mesye Santini montre etap pwofesè yo ta dwe pran pandan Faz Rekiperasyon an (tan: 7:11).
Transkripsyon: Faz Rekiperasyon an
Pwofesè: Hey, ann pale sou sa ki te pase pi bonè. Èske nou ka kòmanse ak refleksyon ou an?
Nora: Dakò.
Pwofesè: Ekselan! Mwen wè ou te fristre dèske ou te oblije tann pou fè travay matematik ou yo. Li te difisil pou tande lòt elèv yo poze kesyon ke ou te deja konnen repons yo? Mwen ka konprann sa nèt, men kisa ou te fè?
Nora: Mwen te pale fò. Apre sa, mwen te rele epi mwen te ranvèse chèz mwen an.
Pwofesè: Mwen te wè sa tou. Kijan sa te mache? Ki santiman ou genyen parapò ak rezilta a?
Nora: Mwen santi m wont, epi mwen swete m pa t fè sa.
Pwofesè: Mwen konnen. Ki sa ou panse de sa ou ta ka fè pwochen fwa a? Ban m kèk ide, mwen ka ede w.
Nora: Petèt mwen ta ka mande pou travay davans?
Pwofesè: Byen. Se yon bèl lide. E si m ta jwenn kèk aktivite ki difisil pou ou kenbe sou biwo w la pou moman konsa?
Nora: Dakò.
Pwofesè: Sonje tou ou toujou gen opsyon pou ale nan Kwen Lapè a epi itilize aktivite yo la.
Nora: Dakò.
Pwofesè: Trè byen. Kounye a, men pwoblèm nan: chak fwa yon elèv montre nenpòt konpòtman ki pa an sekirite nan salklas la, pwofesè a bezwen rele lakay li epi ekri yon rekòmandasyon pou biwo a. OK, mwen jis vle asire w ke ou okouran de sa pou li pa yon sipriz. Ou gen nenpòt kesyon sou sa?
Nora: Non. Mwen konprann.
Pwofesè: Ekselan! Anvan nou kontinye, èske gen lòt bagay ou bezwen oswa ou vle m konnen? Èske gen lòt bagay mwen ta ka ede w tann pi byen pwochen fwa a?
Nora: M pa konnen. M ap toujou tann granmoun ede lòt timoun pou yo ka ede m tou.
Pwofesè: Se vre. Ou gen yon ti sè.
Nora: Wi. Se li ki resevwa tout atansyon an.
Pwofesè: Mwen regrèt tande sa. Sa dwe difisil anpil. Si ou janm vle pale de sa, nou kapab fè sa siman.
Nora: Dakò.
Pwofesè: Ki jan ou santi ou kounye a?
Nora: Mwen santi m yon ti jan jennen, men mwen santi m pi byen.
Pwofesè: Sa konprann nèt. Mwen kontan ou santi w pi byen, epi mwen jis vle w konnen, mwen kontan anpil pou m genyen w nan klas mwen an.
Nora: Mèsi.
[Kòmantè Johanna Staubitz]
Mesye Santini ap dirije yon konvèsasyon debriefing ak Nora, epi premye etap nan konvèsasyon sa a se pou gade fòm lan epi rive nan yon akò sou sa ki te pase. Epi ou konnen Mesye Santini itilize langaj tankou "Mwen wè ou te santi w konsa"; "Mwen te wè sa tou." Li valide eksperyans elèv la otank ou kapab epi li poze l kèk kesyon sou sa li te bezwen, poukisa sa te rive, epi si sa te rezoud pwoblèm nan vre. Epi sa ede yon elèv devlope kapasite pou l reflechi sou tèt li epi tou, nan lavni, pou l remake lè yo kòmanse vin pi mal, pou yo obsève siy sa yo nan tèt yo. Epi sa fasilite yo pou yo chèche solisyon nan lavni.
Kounye a, Mesye Santini ak Nora kontinye konvèsasyon sa a. Yo te pase premye pati a ap diskite sou sa ki te pase pou ede devlope kapasite Nora pou detekte kilè li bezwen yon chanjman nan anviwònman li. Kidonk, li bezwen konnen ki deklanchè li yo, menm jan Mesye Santini fè sa. Konvèsasyon sa a itil pou toulede. Men kounye a, sa yo bezwen bati sou sa se yon lide sou sa pou yo fè yon fwa youn oswa toude detekte ke gen yon bezwen pou yon chanjman. Kidonk, yo travay ansanm pou idantifye kèk estrateji epi Nora kapab, depi nan kòmansman, pou di, pou fè yon sijesyon ki se yon bon sijesyon. Ki se byen, petèt mwen ka mande pou m kontinye. Se tankou mande èd, pa vre, men ki matche ak senaryo deklanchè li a: oblije tann. Epi Mesye Santini ranfòse angajman li nan konvèsasyon sa a lè li di, "Sa se yon bon lide," epi answit bati sou li lè li sijere ke li, ou konnen, pran yon wòl aktif, epi konpile, ou konnen, yon seri aktivite ke li ka genyen sou li pou ba li nan yon sitiyasyon konsa. Anplis de sa, li di, ou konnen, altènativman, ou ka toujou ale pran yon poz nan Kwen Lapè a. Epi sa a se yon bon lide vre. Li benefik pou gen poz sa a disponib non sèlman pou Nora men pou lòt elèv nan salklas la. Epi ankò, li enpòtan ke si w ap itilize yon bagay tankou yon zòn poz oswa Kwen Lapè, ke ou te anseye pwosedi yo klèman pou antre, chita epi itilize li nan klas la.
Konvèsasyon sa a difisil, epi li ka tante anpil pou ranvwaye sa pou pita oubyen petèt pou pa menm pale ak elèv la sou sa epi jis aplike konsekans lan. Men, Mesye Santini ale pi devan epi li fè Nora konnen sa ki dwe rive dapre règleman lekòl la oswa salklas la an repons a konpòtman grav difisil li a ak kout pye biwo a, ranvèse bagay yo. Bagay sa yo te danjere pou Nora ak pou lòt elèv yo. Men, li fè l avèk konpasyon, epi mwen renmen langaj li la a tankou "Men bagay la," kidonk li yon jan ap prepare l pou move nouvèl men li toujou fini sou yon nòt pozitif epi yon bagay kote li yon jan ap verifye, tankou "Èske sa fè sans pou ou?" Epi Nora di, "Wi," epi si li gen kesyon, li ka poze yo. Men, sa ki enpòtan se ke li yon jan politès men fèm sou konsekans sa yo. M ap ajoute tou ke li ka vrèman tante pou itilize pati sa a nan konvèsasyon an, si ou pa youn nan pwofesè sa yo ki vle evite konvèsasyon sa a, ou ka youn nan pwofesè sa yo ki tante pou yo santi yo koupab epi wont nan yon efò pou anpeche elèv la fè sa ankò. Epi mwen ta jis avèti w pou w raple tèt ou pou w polit men fèm. Konsekans sa yo ap pale pou tèt yo.
Kidonk, nan dènye pati konvèsasyon debriefing sa a, Mesye Santini, ou konnen, abòde anpil bagay diferan. Youn ap diskite sou lòt pwoblèm oswa pwoblèm ki pa gen rapò ak lekòl la tankou, "Hey."
Ou konnen, yon kalite rekonesans konsa pa nesesèman fason ou reyaji nòmalman, menm lè kanmarad ou yo poze w anpil kesyon. Tankou, "Èske gen lòt bagay k ap pase mwen ta dwe konnen?" Kidonk sa a se yon opòtinite non sèlman pou aprann sou deklanchè ki pa gen rapò ak lekòl la, men tou pou repare ak bati yon relasyon epi kominike ke ou gen sousi pou sa k ap pase ak elèv la deyò lekòl la. Kidonk deyò lekòl la. Kidonk pati sa a nan konvèsasyon an sèvi plizyè objektif nan sans sa a. Anplis de sa, Mesye Santini vrèman ofri sipò pou elèv la eksplisitman.
Lè l di, “Hey, si ou janm vle pale sou sa, mwen la,” epi tou lè l di sipò lè l mande, lè l wè kijan l santi l. “Kijan ou ye kounye a? Oh, mwen ka konprann ou santi w konsa, yon ti jan jennen,” epi l fini pa afime Nora ak wòl li nan salklas la ak apatenans li nan salklas la. Elèv yo bezwen santi sans apatenans sa a pou yo vrèman reyisi. Donk mwen panse se yon bon moman pou Mesye Santini fini, epi li pa toujou fasil pou fè sa.
Li vrèman rezonab pou yon pwofesè menm nan pwen sa a pandan Rekiperasyon an, ou konnen, petèt ou pa t gen ase tan pou rekipere, epi elèv la te genyen. Epi si li posib ditou pou ranvwaye konvèsasyon sa a jiskaske nou toulede genyen, li pi bon toujou. Men pafwa nou oblije fouye pwofondman epi jwenn konpasyon sa a, menm si nou strese anpil poutèt sa ki te pase anvan an. Men sa a se vrèman yon sitiyasyon kote si nou ka leve pi wo pase pwòp emosyon nou yo epi fè konvèsasyon sipò sa a ki klè men ki ede repare relasyon an. Li jis gen benefis alontèm, menm si li ka difisil a kout tèm, epi pafwa li pa difisil a kout tèm. Li jis santi bon pou rekonsilye.
Si estrateji yo itilize nan faz sa a reyisi, elèv la ap retounen nan Faz Kalm lan. Premyèman, Kathleen Lane eksplike plis sou kijan yon pwofesè ta ka fè yon debriefing ak yon elèv ak klas la pandan Faz Rekiperasyon an. Apre sa, Pamela Glenn eksplike pwosesis li pou Faz Rekiperasyon an. Finalman, Doktè Gloria Campbell-Whatley diskite sou enpòtans pou itilize pratik restoratif pou sipòte elèv yo pandan faz sa a.

Kathleen Lane, PhD, BCBA-D
Pwofesè
Depatman Edikasyon Espesyal
Vis Chanselye Adjwen pou Rechèch
Inivèsite Kansas
(tan: 3:39)

Gloria Campbell-Whatley, Doktè nan edikasyon
Pwofesè, Edikasyon Espesyal
University of North Carolina, Charlotte
(tan: 1:41)
Transkripsyon: Kathleen Lane, PhD, BCBA-D
Anjeneral, pandan faz rekiperasyon an, lekòl yo ap gen yon fòm debriefing ki ba yo opòtinite pou yo gen yon estrikti pou yo mache nan pwosesis rezoud pwoblèm sa a avèk elèv la, pou yo gade rapidman sa ki te pase a, sa ki te ka fèt yon lòt jan pou yo ka evite li pwochen fwa a. Epi nou ka panse a sa kòm yon aktivite debriefing. Kounye a, espere ke, lè w ap chita pou fè debriefing sa a avèk elèv la pandan tan sa a, ou te reyisi ba yo yon aktivite endepandan ke yo ka fè, epi rès klas la tounen sou bon chemen an paske nou pa vle tout je sou elèv la. Nan moman sa a, pwofesè a ka retounen bò kote elèv la epi di, "Mwen konnen sa te vrèman dezagreyab epi mwen santi m dezagreyab tou ak sa ki te pase a. Men, nou nan yon moman kounye a kote nou bezwen pale sou li pou nou ka fè bagay yo pi byen pwochen fwa a." Si ou pa konnen ki sa ki te deklanchè sa a, ou ta ka di yon bagay tankou, “Li te sanble mwen pa t menm santi mwen te wè sa ap vini. Mwen jis gade epi mwen wè ou ap fè sa. Èske ou ka di m sa ki te pase anvan sa?” Epi fondamantalman sa w ap fè nan moman sa a se pale ak elèv la pou w konprann poukisa sa te rive? Ki sa ki te prepare teren an pou sa rive menm? Epi objektif la se pa pou blame pèsonn, men objektif la se pou nou aprann nan li pou nou ka anpeche sa rive ankò nan lavni. Epi li ta ka yon bagay osi senp ke “Lè ou te bay dènye repons sa a nan klas la epi ou te di mwen te gen tò, sa te fè m wont nèt devan tout zanmi m yo epi mwen pa t santi m anvi fè anyen konsa. Epi plis mwen te panse a sa, se plis mwen te vin fristre paske mwen te vrèman santi tankou ou te kritike m devan zanmi m yo.”
Epi li posib pwofesè a pa t konprann sa ditou epi li pa t menm reyalize ke lè l te di "Non, sa pa byen" sa te ofansif pou elèv la oswa li te imilye l nan yon fason oswa yon lòt. Donk, avèk nouvo enfòmasyon sa yo ansanm, pwofesè a ak elèv la ka vini ak yon plan aksyon. Epi li ta ka literalman osi senp ke petèt elèv la bezwen yon ti kras plis tan pou l reflechi sou kesyon yo pou l ka gen yon chans pou l jwenn bon repons lan davans.
Konsa, ou ta ka vini ak yon bagay tankou, “Demen, mwen pral poze w yon kesyon nan seksyon diskisyon nou an, epi mwen vle w reflechi sou sa. Epi si ou vle pataje lide w ak kèk nan zanmi w yo oswa pale avè m anvan klas la kòmanse, mwen byen kontan fè sa.” Oswa ou ta ka menm di, pandan yon konvèsasyon nòmal, “Hey, Jesse, mwen pral vle jwenn opinyon w sou yon bagay nan yon segonn, men mwen pral ale la a epi pale ak Alexis pou m konnen sa l panse anvan.” Epi ti entèraksyon sa a bay Jesse opòtinite pou l reflechi pou kèk segonn. “Oke, li pral poze m yon kesyon epi mwen konnen sa pral anfòm.” Fè kèk pale pozitif ak tèt ou. Pou kèk elèv, li vrèman, vrèman difisil [ri] pou yo jwenn fidbak korektif oswa pou yo di yo ke yo te fè yon bagay ki mal oswa yo te di yon bagay ki mal, epi li santi l pi pèsonèl pase sa li te sipoze parèt. Kidonk, pou elèv sa yo, ou ta ka vin di, "Hey, mwen konnen w ap fini aktivite ekriti w la kounye a epi m ap retounen nan kèk minit, epi apre sa n ap modifye papye w la ansanm jis pou majiskil ak pwen. Donk si ou vle, jete yon ti koudèy sou li epi m ap retounen touswit."
Konsa, sa fè yo konnen mwen pral ba ou kèk fidbak epi apre sa, sa ba yo yon chans pou yo verifye tèt yo de fwa pou yo ka pare pou tande sa ou gen pou di. Kidonk, an reyalite, sesyon debriefing sa a ban nou yon chans pou nou aprann sou sa ki te ale mal nan pèspektiv tou de moun yo epi vini ak yon nouvo apwòch pou nou avanse pwochen fwa a. Se pa fòt la. Se pou nou aprann.
Transkripsyon: Pamela Glenn
Pandan elèv sa a ap gen yon minit, m ap retounen bò kote lòt elèv yo. "Èske tout moun anfòm?" Èske gen nenpòt kesyon? Èske ou gen yon patnè ou ka travay avè l? Paske mwen dwe al okipe sa kounye a. Mwen regrèt anpil pou sa k ap pase a, epi bla bla bla. W'ap fè yon bon travay. Mwen renmen jan w ap la pou manm fanmi w ki bezwen yon ti tan anplis." Konsa, y ap ka kòmanse travay. Epi apre sa, m ap retounen, epi Johnny avè m ap gen yon ti kesyon rapid “Èske nou anfòm?” Kisa ou bezwen? Ou konnen, nou dwe ranje sa." Pafwa ou ka ranje li nan moman an. Gen lòt fwa ou oblije vini ak yon plan ki pi long paske ou toujou gen yon klas elèv k ap travay. Kidonk, si se yon bagay nou ka ranje rapidman, "Èske ou pare pou retounen epi kontinye?" Tou depan de sa k ap boulvèse yo, si yo ka reyini ankò ak kominote a, nou fè sa. Si non, lè sa a yo chita avè m. Si non, epi yo bezwen kite sal la, lè sa a m ap rele yon konseye oryantasyon oubyen yon moun. Mwen pa renmen pou yon elèv rive nan eta sa a epi apre sa ale pou l pale ak yon lòt moun paske apre sa yo oblije eksplike l, e petèt moun nan pa konnen yo. Konsa, mwen renmen fè sa mwen menm, men si yo jis bezwen yon ti tan pou yo soti nan chanm nan, lè sa a m ap ba yo opsyon sa a. Epi apre sa, n ap reyini ansanm. Apre sa, nou pral pale sou sa. Sa se yon vrè konvèsasyon fasafas. Pou mwen, pwosesis rekiperasyon an se… Mwen pa vle fè sa anpil anpil fwa. Premye fwa nou fè l, li pral pwofon e li pral gen sans. Èske gen chans pou sa rive ankò? Kisa nou ka mete an plas pou sa pa rive ankò? Epi mwen renmen ekri yon plan. Nou gen yon bagay nou rele yon refleksyon konpòtman. M ap mande w, lè w fin kalme, “Èske w kapab pale de sa kounye a?” "Ki sa k t ap pase egzakteman?" Vwa mwen dous. Li ba. M ap koute. M ap fè anpil refleksyon. “Mwen tande ou di travay la te difisil, epi ou pa t konprann.” Mwen tande ou di entèl te touche ou oswa li te pran kreyon ou epi sa te fè ou fache. Mwen tande w ap di…” Kidonk, gen anpil bagay konsa k ap pase. Reprezante sa ou te fè a. Nou pale de sa anpil. Ou gate l, ou abiye l byen. Ou posede li. Ou fè yon erè. Kidonk, “Kisa ou te fè ki pa t bon?” Epi w ap tande yo di, “Mwen pa t dwe janm voye chèz mwen an jete. Yo pral gen anpil remò. Mwen pa gen anpil elèv ki rive nan faz sa a, epi yo gade m epi yo di: “Wi, mwen te fè sa.” "Kounye a, kisa?" Mwen pa janm vrèman tande sa [ri]. Se te yon "Mwen pa ta dwe fè sa." Kisa ki te ka rive oswa kisa ki te rive? “Mwen te voye chèz la jete epi li frape zanmi m yo e se pa t sa m te vle di.” “Oke, kounye a ki konsekans sa genyen?” “Zanmi m nan te blese.” “Kounye a, kisa ou dwe fè?” “Fòk mwen korije sa.” “Kòman ou pral korije sa?” Apre sa, n ap ekri yon plan sou sa ki te konpòtman an, epi men sa m te fè. Kidonk, pwochen fwa mwen santi m konsa, mwen pral... Epi apre sa nou pral mete 3 a 5 pwen. Epi apre sa, mwen gen yon ti kolòn sou sa m pral fè pou ede w asire w ke sa rive. M ap voye l lakay, yon kopi, paran an ap siyen pou di, “Mwen konprann sa te rive.” Lakay mwen, mwen pral ranfòse li.” Se yon bagay ant elèv la, paran an, ak mwen. Pèsonn lòt pa wè li.
Transkripsyon: Gloria Campbell-Whatley, EdD
Kounye a nan Faz Rekiperasyon an, disiplin restoratif oswa jistis restoratif trè enpòtan. Jistis restoratif oswa disiplin restoratif se yon fason ou ka ranje nenpòt move bagay ou te fè. Kidonk, ou jwenn yon chans pou gade konpòtman ou, wè konpòtman an, epi korije li. Epi apre sa ou kòmanse pale sou, oke, sa a se yon bagay ou te fè. Li pa t bon. Kounye a, ann korije li. Kisa mwen ka fè pou korije li? Epi sa trè diferan de "M ap sispann ou, soti nan pòt la, ale nan sispansyon nan klas la." Pa gen okenn restorasyon. Epi restorasyon sa a enpòtan pou elèv la pou korije ofans sa a. Kidonk, ou te goumen nan kafeterya a epi ou te voye kèk manje isit la, kidonk ou ale nan kafeterya a epi ou fè kèk devwa, ou siye tab yo, ou bale oswa netwaye li. Ou toujou la, ou pa sispann, li kite ou toujou kòm yon pati nan klas la. Ou pa mete deyò. Ou pral ranje sa ou te fè a. Epi apre sa ou kòmanse jere bagay yo nan yon fason diferan lè ou pral komèt yon ofans. W ap jere l yon lòt jan paske ou te ranje l. Kidonk, ou konnen gen yon lòt fason pou jere l. Li vrèman mache byen nan Faz Rekiperasyon sa a.
Kite elèv yo rekòmanse ak yon paj net apre Faz Rekiperasyon an. Malgre ke li ka difisil pou avanse, bay elèv la opòtinite pou rekòmanse ka motive l pou l adopte konpòtman ki pi apwopriye.
Li ka difisil pou konplete Faz Rekiperasyon an. Pwofesè a pa dwe sèlman fè fas ak elèv ki mal konpòte li a, men tou ak emosyon ak atant klas la. Anplis de sa, pwofesè a dwe fè fas ak onètete ak pwòp erè li yo ak santiman li yo konsènan ensidan an. Objektif la dwe toujou kreye yon anviwònman aprantisaj ki pi an sante.
Aktivite
Nan videyo ki anba a, Mesye Santini ap fè yon sesyon rapò ak Kai.
Transkripsyon: Faz Rekiperasyon an
Pwofesè: Hey, Kai. Ann repase sa ki te pase pi bonè. Oke?
Kai: Asire w.
Pwofesè: Mwen pral sèvi ak fòm sa a pou gide konvèsasyon nou an.fòm konpòtman debriefing manyen]
Kai: Asire w.
Pwofesè: [ranmase konpòtman debriefing fòm] Cool. Mwen wè ou fache epi ou kouri soti nan salklas la. Èm, èske ou ka di m sa k te pase nan pèspektiv ou?
Kai: Mwen te konnen mwen tap bezwen gen yon tou. Mwen pa konn li tout mo yo, epi tout lòt moun konnen l.
Pwofesè: Mwen konprann. Kidonk, ou te deja fache anvan menm ou te kòmanse epi lè te rive tou pa w la, ou te tonbe sou yon mo difisil. Kisa ou te fè pou jere tout bagay sa yo?
Kai: M pa konnen. M te fache epi m te kouri ale.
Pwofesè: Wi. Ki jan sa te mache pou ou?
Kai: Pa byen. Kounye a mwen pa sanble byen nan tout kalite fason.
Pwofesè: Mwen ka konprann nèt ou santi w konsa, men mwen panse kamarad klas ou yo renmen w epi apresye w, epi ou pa gen anyen pou w enkyete w. Men, èske gen yon lòt bagay ou ta ka eseye pwochen fwa ki ta ka mache pi byen?
Kai: Èske m ka sote tou pa m?
Pwofesè: Sa se yon bon lide. Pwochen fwa a nou ka jis dakò si ou rive sou yon mo ou pa konnen, jis bay yon lòt moun pòpkòn. Dakò?
Kai: Oke.
Pwofesè: Ou ka toujou mande èd tou. Pa gen wont nan sa. Èm, m ap eseye ba ou kèk tan pou ou gade pasaj yo davans si ou vle. Oke? Petèt nou ta ka pratike premye fraz la epi fè ou kòmanse aktivite pòpkòn nan kèk lòt fwa ankò.
Kai: Mwen ta renmen sa.
Pwofesè: Umm. Mwen vle ou eseye ekri estrateji sa yo. Ou ka ekri “Mande èd pwofesè a epi kontinye apati de la. Oke. [mete fòm konpòtman debriefing lan tounen devan Kai]
Kai: Oke.
Pwofesè: Ou ka fè m konnen si ou bezwen èd.
Kai: Mwen fini.fòm debriefing konpòtman men bay pwofesè a]
Pwofesè: Oke, Kai. Bon travay ou te fè pou ekri estrateji nou te idantifye yo. Yon lòt bagay nou bezwen pale de li. Nenpòt lè yon elèv montre nenpòt konpòtman ki pa an sekirite nan salklas la, tankou kite sal la san pèmisyon, pwofesè a bezwen rele lakay li epi ekri yon rekòmandasyon pou biwo a. Mwen jis vle asire w ke ou okouran de sa pou l pa yon sipriz. Èske ou gen nenpòt kesyon sou sa?
Kai: Non, men manman m pral fache.
Pwofesè: M ap fè tout sa m kapab pou m asire manman w konprann ke tout bagay sa yo fè pati pwosesis la epi w ap aprann kijan pou w satisfè bezwen w yo. Oke? Donk, pa enkyete w pou sa.
Kai: Mèsi.
Pwofesè: Cool. E ki sa ou panse de pran yon ti tan anplis pou pratike lekti?
Kai: Mwen ta renmen sa.
Pwofesè: Sa sonnen byen. Umm, m ap pale ak manman w sou sa tou, epi apre sa mèsi anpil pou konvèsasyon sa a. M panse ou te fè yon bon travay, epi mwen vrèman kontan ou nan klas mwen an.
Kai: Mèsi, Mesye S.
Apre ou fin gade videyo a, reponn kesyon sa yo. Ou ka tape repons ou yo nan espas ki anba videyo a. Sepandan, espas sa a la pou rezon refleksyon sèlman; repons ou yo p ap disponib pou telechaje oswa enprime.
- Èske ou panse sesyon debriefing sa a te efikas? Eksplike poukisa oswa poukisa pa.
- Apre li fin fè rapò ak Kai, kijan Mesye Santini ta ka fè rapò ak klas la?
Kounye a ke ou te gen yon chans pou reflechi, koute fidbak Johanna Staubitz la (tan: 1:20).

Johanna Staubitz, Doktè, BCBA-D
Associate Pwofesè
Depatman Edikasyon Espesyal
Vanderbilt Inivèsite
Transkripsyon: Johanna Staubitz
Sesyon debriefing Mesye Santini ak Kai te genyen an te efikas. Pandan tan sa a, Kai te kapab idantifye sa ki te pase a epi kominike ke li te konprann erè li yo, oubyen ke konpòtman li te apwopriye e danjere. Non sèlman Mesye Santini, atravè konvèsasyon sa a, ap ede Kai devlope konpetans pou detekte deklanchè yo epi tou pou distenge si konpòtman li anfòm ak atant salklas la, men tou, yo te devlope kèk solisyon posib, tankou pran yon pas oubyen sote tou pa l oubyen jwenn yon ti aperçu sou pasaj yo, pou l ka prepare pou li li yo. Kidonk, yo te jwenn kèk fason yo te ka kolabore yon ti kras pou fè kalite aktivite sa a mache pi byen nan lavni.
Kounye a, lè n ap fè yon debriefing ak klas la, sa ta tipikman rive san prezans Kai epi Mesye Santini ta dwe diskite sou sa ki te pase, sa Kai te fè, epi kite elèv yo pataje—men pa fòse yo—men kite yo pataje santiman yo sou sitiyasyon an si yo vle epi reponn kesyon yo genyen. Anplis de sa, Mesye Santini ta dwe rekonèt ke sitiyasyon an te fè pè oswa konfizyon, sepandan, kominike byen klè enpòtans pou akeyi Kai tounen nan salklas la apre li fin kalme epi li rantre epi asire w ke li konnen li fè pati klas la.
